Makroekonomija

Inflacija u Dalmaciji: zašto su cijene hrane i dalje iznad prosjeka EU?

Analiza strukturnih uzroka koji drže potrošačke cijene na jadranskoj obali iznad europskog prosjeka – i što to znači za svakodnevni budžet.

Prodavač uređuje svježe voće i povrće na dalmatinskoj tržnici

Podaci koji zabrinjavaju

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, indeks potrošačkih cijena hrane u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2024. godinu ostao je 6,1 % iznad mediteranskog prosjeka unutar Europske unije. Ta brojka nije izolirana anomalija – ona odražava strukturne karakteristike obalnog tržišta koje se nisu bitno promijenile od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine. Uvozna ovisnost, ograničena lokalna prehrambena proizvodnja i visoki distribucijski troškovi zbog geografske konfiguracije regije samo su neki od uzroka. Uvoz hrane iz kontinentalne Hrvatske i europskih dobavljača prolazi kroz skuplje logističke lance nego u unutrašnjosti, a nedostatak modernih distributivnih centara povećava krajnju cijenu. Sezonske fluktuacije potražnje – kada se populacija priobalnih gradova u srpnju i kolovozu višestruko poveća – dodatno pritišću ponudu i cijene u gore. Lokalnim kućanstvima to znači da godišnji troškovi prehrane po osobi u Dubrovniku premašuju nacionalni prosjek za 8 do 12 posto, ovisno o prehrambenim navikama. Umirovljenici s mirovinama ispod 600 eura posebno osjećaju ovaj pritisak.

Što se može promijeniti?

Ekonomisti iz Sveučilišta u Dubrovniku upozoravaju da kratkoročno ne treba očekivati dramatičan pad cijena hrane u regiji bez strukturnih promjena u lancu opskrbe. Nekoliko lokalnih inicijativa ipak nudi razlog za umjeren optimizam: mreža kratkih lanaca nabave koja povezuje dalmatinske OPG-ove izravno s dubrovačkim ugostiteljima bilježi rast od 18 % u prometu u prošloj godini, što indicira da potražnja za lokalnom hranom raste. Europski fondovi iz IPARD programa nude sufinanciranje za modernizaciju hladnih lanaca i skladišnih kapaciteta, ali apsorpcija tih sredstava na razini Dubrovačko-neretvanske županije ostaje ispod 40 %. Regionalna trgovačka udruženja traže od Ministarstva gospodarstva poseban regulatorni okvir koji bi ograničio sezonske cjenovne fluktuacije za osnovne prehrambene namirnice – prijedlog koji ima podršku lokalnih vijećnika, ali nailazi na otpor na nacionalnoj razini. Zaključno, problem visoke inflacije hrane u Dalmaciji neće nestati bez koordinirane politike koja će istovremeno ojačati lokalnu proizvodnju, poboljšati distribucijsku infrastrukturu i zaštititi kupovnu moć najranjivijih kućanstava.