Tržište rada

Sezonski rad i demografski odljev: može li Dubrovnik zadržati mladu radnu snagu?

Turistička ekonomija zapošljava tisuće, ali pretežno kratkoročno. Istražujemo podatke o odlasku mladih i razgovaramo s poslodavcima koji traže rješenja.

Mladi radnik u ugostiteljskoj uniformi gleda prema dubrovačkoj luci u sumrak

Brojke iza demografske slike

Između 2015. i 2023. godine, Dubrovačko-neretvanska županija izgubila je gotovo 9.200 stanovnika u dobnoj skupini 20–34 godine, prema podacima popisa stanovništva i migracijskim statistikama DZS-a. Istovremeno, turizam je u istom razdoblju porastao: broj noćenja u Dubrovniku prešao je 4,2 milijuna godišnje, a prihodi od turizma čine više od 70 % bruto dodane vrijednosti lokalne ekonomije. Paradoks je očigledan: sektor koji generira ogromne prihode nije u stanju zadržati radnu snagu koja ga pogoni. Razlog leži u prirodi zaposlenja – procjenjuje se da je 63 % ugovora o radu u dubrovačkom turizmu sezonsko, s prosječnim trajanjem od 4,8 mjeseci. Prosječna neto plaća u ugostiteljstvu i smještaju u županiji iznosi 780 eura, što je 14 % ispod nacionalnog prosjeka u sektoru, usprkos višim troškovima života. Mladi koji se jednom odsele u Zagreb, Rijeku ili inozemstvo rijetko se vraćaju, jer uspostave karijere, društvene mreže i stambene aranžmane drugdje.

Inicijative koje traže put naprijed

Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik pokrenuli su 2023. pilot program cjelogodišnjeg zapošljavanja u suradnji s deset hotelskih kompanija koje su se obvezale nuditi barem 30 % godišnjih ugovora u ukupnom portfelju radnih mjesta. Rana evaluacija pokazuje pozitivne, ali skromne pomake: 2024. godine udio godišnjih ugovora porastao je s 37 % na 41 % kod sudionika programa. Lokalna tehnološka zajednica, predvođena coworking prostorima u starom gradu i Lapadu, pokušava privući digitalne nomade i startupe koji bi zaposlili lokalne mlade na poslovima koji nisu sezonski ovisni. Ova strategija diverzifikacije ekonomske baze ima potencijal, ali zahtijeva dugotrajne investicije u digitalnu infrastrukturu i poslovni ekosustav koji je za sada još u razvoju. Konačno, stambena pitanja ostaju središnja prepreka: cijene iznajmljivanja u Dubrovniku porasle su za 34 % između 2019. i 2024. zbog kratkoročnog turističkog najma. Bez dostupnih stanova za mlade zaposlenike, nijedan program zadržavanja radne snage ne može biti potpuno učinkovit.